iraplosum

Ševko Omerbašić: Dobri odnosi Bošnjaka i Hrvata sežu u srednji vijek

iraplosum | 02 Јануар, 2019 07:54

Ševko Omerbašić: Dobri odnosi Bošnjaka i Hrvata sežu u srednji vijek

❤️ Click here: Ševko Omerbašić: Dobri odnosi Bošnjaka i Hrvata sežu u srednji vijek

Sekundarni izvori podataka su: znanstvena i stručna literatura za teorijsko-stručni okvir. Svi su tada nazivali džamiju političkom ustanovom, kaže, no komunizam je oslabio u žestini, i džamija je izgrađena uz velike donacije iz zemlje i inozemstva. Horvat An ela, Dva epitafa u Iloku, Zbornik MS za likovne umetnosti 15, Novi Sad 1979.

Fučić Branko, Rekonstrukcija glagoljskih natpisa u Humu, Rad JAZU 381, Razred za likovne umjetnosti 8, Zagreb 1978. Zanimljiv je bio susret u mesdžidu polaznika islamskog vjeronauka, s jedne strane, i polaznika katoličkog vjeronauka s druge strane. Međutim zbog Hrvatskog proljeća i teške političke situacije u zemlji, akcija je obustavljena.

Živković Pavo, Sigismundova odmazda prema Horvatima i pokušaj pokoravanja Bosanskog Kraljevstva, Radovi 28, RPZ 15, Zadar 1989. Obučić Branko, Pečat franjevačkog generala Gerarda Odonisa iz godine 1339. An elić Pavao, Srednjovjekovna župa Žaba, Hercegovina 3, Mostar 1983. Akarslan Mediha, Bosna — Hersek ve Turkiye; Bosna i Hercegovina i Turska, Alternatif Universite, Istanbul 1993. Centra za certificiranje halal kvalitete, dobila domaćinstvo nad ovim prestižnim događajem u jakoj konkurenciji mnogo većih i mnogoljudnijih zemalja. Te godine pri Džematskom medžlisu osniva se zaklada za izgradnju džamije, ali ni ta inicijativa nije imala uspjeha Čak su u tu svrhu sačinjena dva projekta džamije u Kraljevačkoj šumi. Vrijeme u poduzetničkom svijetu ima veliko značenje za sve sudionike.

110898572 Kurtovic Esad Bibliografija Objavljenih Izvora i Literature o Srednjovjekovnoj Bosni 1978 2000 - Čaušević iz Cazina, ; Muallimi s polaznicima mekteba iz IC Zagreb, ; Imami i džematlije džamije Princa Abdullaha iz Tuzle, ; Džematlije i profesori iz Bosanskog Novog, ; Imam džemata Krušnica, MIZ Bosanska Krupa, ; Veleposlanik IR Iran u Zagrebu, Mohammed Taherian, ; Udruženje studenata Fakulteta islamskih znanosti iz Sarajeva, ; Posjeta muftije Hasanovića sa suradnicima, džuma namaz, ; Dekan Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici, hafiz, dr.

Povjesničar, filozof i dobar poznavatelj islama, Omerbašić je svoj životni vijek posvetio izgradnji Islamske zajednice IZ u Hrvatskoj. Za Anadolu Agency AA govori o porijeklu islama u Europi, aktualnim problemima i islamofobiji te razvoju islama u Hrvatskoj od srednjeg vijeka do danas, čemu je svjedok i sudionik već pola stoljeća. Omerbašić kaže da su Muslimani u Hrvatsku dolazili u novije doba, uglavnom od Austro-ugarske do danas, trbuhom za kruhom ili studirati, i tu su nailazili na dobrodošlicu. Mnogi visoki političari i znanstvenici završili su studije u Zagrebu, isto tako mnogi su odavde otišli s komadićem kruha kojega su ugradili u BiH. U Hrvatskoj egzistira mala vjerska zajednica sa oko 62. Kroz srednji vijek, Omerbašić tumači današnje odnose Hrvata i Bošnjaka, jer ne postoje bolji odnosi katolika i Muslimana nego u Hrvatskoj, kaže, upravo zahvaljujući dugoj praksi suživota. Kao student povijesti i filozofije, Omerbašić je tragao za povijesnim dokumentima o islamu u Europi. U svojoj knjizi Omerbašić navodi kako su Hrvatsku nastanjivale dvije skupine Muslimana. Prva skupina s istoka, tzv. Ismailićani, došli su na poziv ugarskih knezova i nastanili područja oko Balatona. Prvi poznati dokument o ranosrednjovjekovnim ugarskim Ismailićanima datira iz 12. Drugi su Muslimani, Saraceni, što znači istočnjaci, oni su naselili ili osvojili brojne otoke na Sredozemlju, gdje su živjeli. Islam se itekako razlikuje međusobno, ovisno o geografiji, odnosno kulturi, klimi, znanosti, tehnologiji, svim čimbenicima kojih pojedinac nije ni svjestan, smatra Omerbašić. To je pitanje koje Europa uviđa sve više, kako te ljude sa istoka integrirati, jer oni ne mogu ostati izolirano jezero, ali oni ne mogu provoditi svoj kulturni i politički program kao na istoku. Omerbašić kaže kako se desetinama godina islam shvaća kao politika, ne samo u Europi, nego u velikoj mjeri i kod samih muslimana. Muslimani su znali da dolaze na nepoznat kontinent, govoreći o izbjeglicama. Način života muslimana s istoka se potpuno razlikuje od onoga na zapadu. Navodi da je dio Europljana u valu prognanika vidjelo opasnost za svoju egzistenciju, te smatra da će proći dugo vremena i da će se morati uložiti ogroman trud za integraciju tolikog broja Muslimana u Europu. Antiislamizam neće prestati tako lako, poručuje, islamofobija će polako gubiti na snazi i Europa će uspjeti integrirati ljude koji bi mogli biti veliki potencijal za novu Siriju i arapski svijet. Upoznavanje islama i za Muslimane i ostale smatra ključnim momentom u premoštavanju nerazumijevanja. Hidžab ili burka potječe iz bizantske nošnje žena, ali je našao utočište kod Arapa pa zatim u islamu, navodi Omerbašić, koji jedan od povijesnih razloga nošenja hidžaba vidi u mnogoženstvu. Od sto godina islama, u Hrvatskoj je Omerbašić proveo skoro pola, došao je u Hrvatsku 1975. Danas su svi u pravu, pa čak i srpski agresor tvrdi da je u pravu. Zaboravljaju da smo bili u Zagrebu kada su bile uzbune, kada su tutnjali zrakoplovi, kada je 21. Zbog svojih stavova i djelovanja, nagrađen je sa dva ordena predsjednika Republike Hrvatske. Prije posljednjeg rata u Hrvatskoj je bilo 50-ak tisuća Muslimana, prisjeća se Omerbašić, a zajednica je bila smještena u mali stan. Tada se počelo sanjati o izgradnji džamije, a zajednica je dobila podršku od katolika, podržao ih i tadašnji kardinal Franjo Kuharić koji se zalagao za muslimansku bogomolju. Poglavnik Ante Pavelić je u NDH odlučio gdje će biti džamija, za čiju svrhu je Meštrovićev dom preuređen u džamiju u augustu 1944. Svi su tada nazivali džamiju političkom ustanovom, kaže, no komunizam je oslabio u žestini, i džamija je izgrađena uz velike donacije iz zemlje i inozemstva. Uz Zagreb, džamiju danas ima i Rijeka, postoji džamija u Gunji, a priprema se izgradnja u Sisku, gdje ima 4. Zagrebačka džamija je završena 1987. Koštala je oko 80 milijuna dolara i puno je doprinijela afirmaciji grada Zagreba kao multikonfesionalnog, poručuje bivši, a sada počasni zagrebački muftija Ševko Omerbašić. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Bh-index zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Bh-index nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Kako bi ova web stranica radila pravilno, kako bismo bili u stanju vršiti daljnja unaprjeđenja stranice, u svrhu poboljšavanja vašega iskustva pregledavanja, ova stranica mora na vaše računalo spremiti malenu količinu informacija Cookies. Preko 90 % svih web stranica koristi ovu praksu no prema regulacijama Europske unije obvezni smo prije spremanja Cookie-a zatražiti vaš pristanak. Korištenjem web stranice pristajete na upotrebu Cookie-a. Blokiranjem cookie i dalje možete pregledavati stranicu, no neke njezine mogućnosti Vam neće biti dostupne. Svaki korisnik može zatražiti uklanjanje Cookie-a.

Bista znacenje Zene oglasi hrvatska Porbo filmovi